Dr. Acacio Cardoso Amaral
Materia hanorin Principais Doencas dos Animais, Pratika survey moras animal
Departamentu de Saúde Animál, Faculdade de Agricultura, Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL) no Kursu produsaun Animal, Escola Superior Agronomia e Zootécnica, Instituto Politécnico Betano
(Programa Estudu distansia)
Pagina ida ne’e kopia hosi Anexu 13 hosi libru “Amaral, A.C., 2018. Moras Prinsipál Iha Animál - Matadalan bá estudante, staf tékniku Saúde Animál, 2nd ed., Same: Instituto Politécnico Betano Kay Rala Xanana Gusmao
Pratika survei sei hala’o iha kampu (iha nivel aldeia, suco, municipio) depende bá orsamentu no suporta lojistik. Iha pratika ida ne’e estudante sira sei aplika teoria ne’ebé sira aprende ona iha kapítulu 4 iha manuál ida ne’e. Bainhira halo survei estudante sira sei pratika:
1. Oinsá rekolha informasaun hosi fonte informasaun atu detekta moras (Kapítulu 3);
2.Oinsá foti amostra (faeces, ran no orgaun, etc) atu mai análize iha laboratóriu;
3.Oinsá halo intervista uza kestionariu ne’ebé preparadu;
4.Halo data entry bá data ne’ebé rekolla iha survei;
5.Halo análize bá data entry iha uza excel;
6.Halo relatoriu;
7.Halo apresentasaun iha aula.
TEORIA SURVEI
1 Introdusaun
a. Hatene vantajen no desvantajen hosi random no non random sampling methods no determina metodu ne’ebé apropria bá kondisaun balu;
2 Census versus Sample
Kriteriu selesaun sampel iha survei:
c. Resultadu bele aplika bá totál populasaun;
2.1 Random sampling
animál ne’ebé selesionadu,
sira ne’ebé la selesionadu)
a. Kada animál iha oportunidade hanesan atu hetan selesaun;
a. Sampel selesionadu iha interval ne’ebé hanesan;
a. Dahuluk hahú hosi fahe populasaun bá grupu (strata);
e. Desvantajen hanesan ho simple random sampling;
g. Porezemplu selesaun bá stratified sampling bá sampel 4:
a. Animál hotu iha grupu ne’ebé selesionado foti amostra/sampel;
a. Selesaun sampel iha pasu rua ka liu;
2.2 Non - Random Sampling
4.2.2.2 Judgement/Purposive sampling
a. Lista eleitorál;
d. Non-tracable segment iha target populasaun;
3 Survei Kestionariu
3.1 Survei postál
3.2 Survei Personál
a. Bias hosi Intervistador;
3.3 Survei telefone
a. La karu;
a. Kestionariu badak;
4 Dezenu kestionariu
a. Tenke atrai ema/ Atractive;
5 Konstrui kestionariu
a. Uza palavras ne’ebé komún, fraze no estilu ne’ebé simples;
6 Tipu pergunta bá kestionariu
6.1 Aberta/Open
f. Bele difisil atu tau kode;
6.2 Fechado/Closed
a. Dichotomos: presiza los/Lae;
7 Selesaun lia-fuan / palavras
a. Palavra sira ne’e tuir ona saida mak ita intende ka lae?;
8 Pasu pasu atu halo survei
c. Pretest bá sampel iha target populasaun;
8.1 Bias iha survei/Kestionariu
8.2 Non Response
• Proporsaun hosi respondent importante liu duke sample size (medida amostra)
a. Persistencia/badinas;
• Karta introdsaun;
8.3 Fatór sira ne’ebé influénsia bá taxa resposta
f. Tempu survei ne’ebé alokadu.
TEORIA SURVEI
Dokumentu ne’e hanesan kapítulu ida hosi libru Amaral, A.C., 2018. Moras Prinsipál Iha Animál - Matadalan bá estudante, staf tékniku Saúde Animál, 2nd ed., Same: Instituto Politécnico Betano Kay Rala Xanana Gusmao
1 Introdusaun
Iha maneira oi-oin atubele hetan data bá moras animál. Dalan ida atu hetan informasaun konaba moras animál mak liuhosi survei. Objectivu hosi kapitulu ida ne’e mak:
a. Hatene vantajen no desvantajen hosi random no non random sampling methods no determina metodu ne’ebé apropria bá kondisaun balu;
b. Bele dezena kestionariu no hatene pasu pasu ne’ebé involve bainhira halo survei;
c. Determina no koñese bias iha survei.
Maneira oinsá atu halo survei sei deskrebe iha seksaun sira tuir mai ne’e.
2 Census versus Sample
Census:
Vantajen
|
Desvantajen
|
Data populasaun kobre hotu:
|
Tempu (naruk);
|
Resultadu tebes.
|
Kustu (boot);
|
Esforsu (boot no maka’as).
|
Sampel:
Vantajen
|
Desvantajen
|
Salva tempu, kustu no esforsu
|
Representasaun data (bias)
|
Investigasaun ne’ebé kle’an
|
Representasaun sampel
|
Esforsu ladún boot
|
Kriteriu selesaun sampel iha survei:
a. Representativu;
b. Prodús informasaun ne’ebé ita hakarak;
c. Resultadu bele aplika bá totál populasaun;
d. Random vs non random.
2.1 Random sampling


2.1.1 Simple random sampling:
a. Kada animál iha oportunidade hanesan atu hetan selesaun;
b. Animál selesionadu uza meius:
• Random number generator;
• Table of random number;
• Lotre;
c. Tenke identifika kada membro hosi populasaun.
d. Porezemplu selesaun random bá sampel 4:
2.1.2 Sistematik sample
Kriteriu sistematik sampling mak:
a. Sampel selesionadu iha interval ne’ebé hanesan;
b. La presiza lista populasaun;
c. Animál dahuluk selesionadu ho random;
d. La bele uza se iha sistematik bias;
e. Di’ak bainhira animál la’o tuir lutu habit/manga;
f. Porezemplu selesaun sistematik random sampling bá sampel 4:
2.1.3Stratified sample
Kriteriu bá stratified sampling mak:
a. Dahuluk hahú hosi fahe populasaun bá grupu (strata);
b. Depois hili individu ho random iha grupu nia laran;
c. Fornese estimasaun “group specific rates”;
d. Prevene “under representatation” hosi grupu ki’ik;
e. Desvantajen hanesan ho simple random sampling;
f. Bele uza “proportional stratified sampling”.
g. Porezemplu selesaun bá stratified sampling bá sampel 4:
Grupu 1
|
Grupu 2
|
Grupu 3
|
Grupu 4
| ||||||||
![]() | ![]() | ![]() | ![]() | ![]() | ![]() | ![]() | ![]() | ![]() | ![]() | ![]() | ![]() |
2.1.4 Cluster (Batch)
Kriteriu cluster sampling mak:
a. Animál hotu iha grupu ne’ebé selesionado foti amostra/sampel;
b. Dala ruma bele baratu liu;
c. Cluster/grupu bele fasil atu identifika;
d. Presiza sampel barak liu duke simple random sampling;
e. Iha diferensia entre cluster no iha mós karekter ne’ebé hanesan.
f. Porezemplu selesaun sampel 4 uza sistema cluster:
2.1.5 Multi stage sampling
Kriteriu multistage sampling mak:
a. Selesaun sampel iha pasu rua ka liu;
b. Kombinasaun entre metodu sampling anterior;
c. Presiza sampel barak liu duke simple random sampling.
d. Porezemplu selesaun sampel 4 uza multistage sampling.
![]() | ![]() | ![]() | ![]() | ||||||||
![]() | ![]() | ![]() | ![]() | ![]() | ![]() | ![]() | ![]() | ![]() | ![]() | ![]() | ![]() |
2.2 Non - Random Sampling
4.2.2.1 Convinience Sampling
Convinience sampling mak amostra ne’ebé foti la’os ho tékniku random iha ne’ebé subject ne’ebé sai hanesan amostra hetan selesaun tamba fasil atu asesu no besik liu bá peskizador (Convenience sampling is a non-probability sampling technique where subjects are selected because of their convenient accessibility and proximity to the researcher)
4.2.2.2 Judgement/Purposive sampling
Purposive sampling mak amostra ne’ebé foti la’os ho tékniku random. Sampel selesionadu bazeia bá karakteristika populasaun no objektivu estudu nian. Purposive sampling mós kuñesidu ho naran seluk hanesan sampling judgmental, selectivu ka subjectiva.
Purposive sampling bele halo liuhosi:
a. Lista eleitorál;
b. Telephone directories;
c. Diresaun dalan nian/Street directory;
d. Rejistrasaun asu, kuda, no animál seluk (iha distrito, sub distrito no aldeia);
e. Numeru brinkus;
f. Kliente veterinariu.
Problema sampling
a. Vantajen no desvantajen prosedur sampling;
b. Lista populasaun ne’ebé la-kompletu;
c. Informasaun ne’ebé outdated/la atuál;
d. Non-tracable segment iha target populasaun;
e. Koperasaun hosi membru populasaun ne’ebé menus.
3 Survei Kestionariu
Survei kestionariu bele administra liuhosi survei postál, survei personál no survei telephone.
3.1 Survei postál
Survei postál signifika, ita halo survei tuir ajencia dos Correios. Survei postál iha nia vantajen no desvantajen. Tuir mai ita haree esplikasaun konaba saida mak nia vantajen no desvantajen sira ne’e:
Vantajen:
a. Baratu;
b. Kobre área ne’ebé luan;
c. Lais;
d. Uza standard ne’ebé hanesan;
e. Respondente responde tuir nia tempu;
f. Bele responde anonomous.
Desvantajen
a. Non response (ema la responde);
b. La relevan bá rekolla informsaun konaba opiniaun no atitude;
c. Responde bele incomplete no la akurat;
d. Kestionariu tenke simples;
e. La iha oportunidade atu husu klarifikasaun bá resposta ne’ebé la klaru;
f. Di’ak liu bá kestionariu ne’ebé ho modelu opsaun a, b, c . Pergunta ne’ebé aberta sei difisil atu standariza no difisil atu tau kódiku;
g. Kuidadu ho pergunta ne’ebé personál.
3.2 Survei Personál
Survei personál signfika, ita halo survei no ko’alia ho respondent direta (face to face). Iha survei personál mós iha vantajen no desvantajen.
Nia Vantajen mak:
a. Redús non response;
b. Kestionariu bele naruk;
c. Pergunta bele kompleksu;
d. Resposta bele klarifika;
e. Bele foti sampel hosi Animál;
f. Bele foti informasaun kona opiniaun respondent.
Desvantajen hosi survei personál mak:
a. Bias hosi Intervistador;
b. Kustu boot (Karu);
c. Han tempu.
3.3 Survei telefone
Survei telephone mós iha nia vantajen no desvantajen. Nia Vantajen mak:
a. La karu;
b. Lais;
c. Taxa Resposta aas;
d. Resposta bele ita klarifika.
Nia desvantajen
a. Kestionariu badak;
b. Pergunta ne’ebé la kompleksu;
c. Labele ezamina ka foti sampel hosi Animál.
4 Dezenu kestionariu
Kriteriu ne’ebé di’ak atu dezenu kestionariu mak:
a. Tenke atrai ema/ Atractive;
b. Fasil atu lee;
c. Nia instrusaun klaru;
d. Relevante ho tópiku ne’ebé ita estuda;
e. Pergunta halo badak ka minimum.
5 Konstrui kestionariu
Konsiderasaun ne’ebé presiza bainhira atu konstrui kestionariu
a. Uza palavras ne’ebé komún, fraze no estilu ne’ebé simples;
b. Uza palavra simples;
c. Konstrui pergunta ne’ebé klaru/Straightforward;
d. Espesifiku/precise;
e. Husu pergunta ne’ebé breve ne’ebé la resulta bá dúvida;
f. Pergunta badak (<20 palavras por pergunta);
g. Evita pergunta ne’ebé bias;
h. Labele halo asumsi/presumption;
i. Kestionariu tuir realidade la’os hypothetical;
j. Uza bom senso/Use common sense;
k. So tau pergunta ne’ebé mak ita espera respondent atu responde;
l. Evita lia fuan ne’ebé ofensidu/offensive;
m. Uza pergunta ne’ebé tuir nia orden/order;
n. Fornese palavra ezatu (exacto) bá telephone ka intervista personál.
6 Tipu pergunta bá kestionariu
6.1 Aberta/Open
a. Respondent bele for resposta saida de’it;
b. Di’ak bá husu opiniaun;
c. Di’ak bá intervista;
d. Evita iha survei correiu;
e. Pergunta opening/closing (ex. Sim/Não);
f. Bele difisil atu tau kode;
g. Bele tau kode antes bazeia bá resposta ne’ebé ita espera;
h. Bele prolonga tempu intervista;
i. Uza bainhira ita espera responde ne’ebé lahatene;
j. Uza iha inisiu atu explora posibilidade atu halo peskiza.
6.2 Fechado/Closed
Iha tipu pergunta fechado, fasil atu tau kódiku. Tipu pergunta fechado iha tipu 3:
a. Dichotomos: presiza los/Lae;
b. Multiple choise:
• Limita responde nia range;
• Redús bias iha intervista;
• Di’ak bá kestionariu ne’ebé manda tuir correiu;
• Fasil atu tau kode no análize.
3. Rating/Scala:
• Uza atu sukat forsa/strength opiniaun.
7 Selesaun lia-fuan / palavras
Halo selesaun/uza palavra ho kuidadu:
a. Palavra sira ne’e tuir ona saida mak ita intende ka lae?;
b. Karik palavra sira ne’e nia sentidu dobel/dobru?;
c. Karik palavra sira ne’e nia kontekstu klaru ona?;
d. Karik palavra sira ne’e nia pronunsia liuhosi ida?;
e. Karik iha palavra seluk ne’ebé atu hanesan, ne’ebé bele konfundi nia sentidu?;
f. Karik iha palavra seluk ne’ebé simples liu?
8 Pasu pasu atu halo survei
a. Dezenu survei;
b. Pretest bá kolega sira;
c. Pretest bá sampel iha target populasaun;
d. Distribui;
e. Follow up/Chase.
8.1 Bias iha survei/Kestionariu
a. Selesaun sampel;
b. Tone/ forma palavra iha perguntas;
c. Ordering perguntas/responses;
d. Forcing responses:
• Alternativa ne’ebé bias;
• La iha opsaun lahatene;
• La iha pozisaun neutrál/iha klaran.
8.2 Non Response
• Proporsaun hosi respondent importante liu duke sample size (medida amostra)
Objektivu mak atu hasa’e taxa responde máximu:
a. Persistencia/badinas;
b. Kontaktu Personál;
c. Planu:
• Fasil atu responde:
– Kestionariu badak;
– Precoded answers;
– Prepaid envelope.
• Fó korajen atu responde/Inducement to reply;
• Timing/ne’ebé sufisiente
• Karta introdsaun;
• Treiñamentu intervistador.
8.3 Fatór sira ne’ebé influénsia bá taxa resposta
a. Tipu target populasaun (nivel edukasaun);
b. Survei nia relevansia;
c. Konfidensialidade;
d. Fasil atu responde;
e. Appearance no perguntas ne’ebé naruk/badak;
Obrigado doutor ida ne ajuda tebes ami
ReplyDelete